ZET Remiza

Zbog razvoja grada Zagreba te širenja tramvajske mreže uz sve veći broj tramvajskih vozila u prvim desetljećima 20. stoljeća, tramvajsko spremište na lokaciji današnjeg Tehničkog muzeja je postalo pretijesno. Navedene okolnosti dovele su do odluke o gradnji nove remize na tadašnjem „rubu“ grada, današnjoj lokaciji spremišta na Trešnjevci, odnosno Vurovčici. Kako bi se mogla izgraditi “trešnjevačka pruga” koja se protezala Tratinskom i Ozaljskom ulicom, ZET je o svom trošku dao izgraditi željeznički nadvožnjak na Tratinskoj, dok je nadvožnjak na Savskoj kod Crnatkove ulice izgrađen na inicijativu i uz doprinos ZET-a. Gradnju pruge pratila je i ostala prateća infrastruktura, poput kanalizacije i vodovoda te je gradnja novog spremišta ponajviše utjecala na razvitak ovog dijela grada. Tramvajsko spremište na Ljubljanici pušteno je u rad u veljači 1936. godine. Zbog arhitektonskih rješenja s dva armirano-betonska luka široka 25,26 metara, spremište je tada slovilo za jedno od najprestižnijih akrhitektonskih zdanja za tu namjenu u Europi. Do danas je spremište gotovo u cijelosti zadržalo prvobitni izgled te je originalan primjer industrijske arhitekture toga vremena. Ulaskom u remizu posjetitelji imaju dojam kao da su se vratili u prošlost osjetivši duh starog Zagreba. Spremište se i danas u cijelosti koristi te je ključno za svakodnevno održavanje tramvajskog voznog parka.