POS Jelkovec
Adresa
Ul. Vladimira Stahuljaka 2
AUTORI URBANISTIČKE KONCEPCIJE
Sanja Gašparović, Darija Maletić Mirko, Nataša Martinčić, Ivan Mlinar, Marija Premužić i Krunoslav Šmit
GODINA IZGRADNJE
od 2007.
GODINA PROJEKTIRANJA
2003.
Stručno vodstvo
prof.dr.sc. Krunoslav Šmit, dipl.ing.arh.
Investitor
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN); kasnije projekt preuzima Grad Zagreb, odnosno ZG Holding
PROGRAM
54 stambene građevine, 9 građevina javnih i pratećih sadržaja, 2723 stana, oko 8170 planiranih stanovnika
Fotografije
Krunoslav Šmit
Novi Jelkovec jedan je od rijetkih hrvatskih primjera u kojem se može pratiti cjelovit proces nastanka novog dijela grada – od urbanističkog natječaja i prostornoplanske razrade do arhitektonskog projektiranja i izgradnje. Nastao je u okviru Programa društveno poticane stanogradnje, na temelju prvonagrađenog urbanističkog natječaja, a potom razrađen Detaljnim planom uređenja kao prostornim okvirom njegove realizacije.
Naselje nije zamišljeno samo kao odgovor na potrebu za izgradnjom stanova, nego kao cjelovita urbana struktura novog dijela grada. Nastalo je u razdoblju kada se razvoj Zagreba postupno počeo usmjeravati od planskog širenja prema urbanoj preobrazbi postojećega gradskog tkiva i brownfield lokacija. U tom se smislu Novi Jelkovec može promatrati kao jedan od projekata koji povezuje ta dva razvojna pristupa.
Odabir lokacije bio je sastavni dio prostorne koncepcije razvoja Zagreba. Na prostoru nekadašnje svinjogojske farme oblikovana je nova urbana cjelina koja uspostavlja vezu između postojećih dijelova Sesveta i njihova budućeg razvoja. Urbanistička zamisao nije polazila od pojedinačnih građevina, nego od oblikovanja prostorne kompozicije u kojoj su stanovanje, javni sadržaji, otvoreni prostori i prometna mreža objedinjeni u jedinstveno urbano tkivo. Novi Jelkovec nije oblikovan kao skup izoliranih objekata, nego kao sustav međusobno povezanih ulica, trgova, parkova, javnih sadržaja i stambenih blokova.
Urbanistička koncepcija temelji se na oblikovanju četiriju prostornih cjelina – Megastrukture, Prstiju, Park-šume i Elipse. Svaka od njih razvija vlastitu morfološku logiku i prepoznatljiv odnos izgrađenog i otvorenog prostora, dok zajedno tvore jedinstvenu prostornu matricu. Mreža javnih prostora, hijerarhija ulica i ritam izgradnje oblikuju niz urbanih sekvenci u kojima se izmjenjuju trgovi, parkovi, pješačke površine i stambeni blokovi.
Urbana cjelina oblikovana je u pješačkom mjerilu, pri čemu javni prostori povezuju različite stambene tipologije i sadržaje u funkcionalnu i prostorno čitljivu cjelinu. Jednaka je pozornost posvećena oblikovanju javnih prostora, pješačkih veza, zelenih površina i mjesta susreta, pa kvaliteta urbanog ambijenta proizlazi jednako iz odnosa među građevinama kao i iz njihove pojedinačne arhitekture.
Jedna od posebnosti Novog Jelkovca jest način njegove realizacije. Urbanističko rješenje razradio je jedinstveni autorski tim, dok su arhitekturu pojedinih građevina projektirali brojni hrvatski arhitekti i projektantski uredi. Različiti autorski rukopisi oblikovali su raznoliku arhitektonsku sliku naselja, dok je jedinstvena urbanistička koncepcija osigurala njegovu prostornu i kompozicijsku cjelovitost.
Naselje nije zamišljeno samo kao odgovor na potrebu za izgradnjom stanova, nego kao cjelovita urbana struktura novog dijela grada. Nastalo je u razdoblju kada se razvoj Zagreba postupno počeo usmjeravati od planskog širenja prema urbanoj preobrazbi postojećega gradskog tkiva i brownfield lokacija. U tom se smislu Novi Jelkovec može promatrati kao jedan od projekata koji povezuje ta dva razvojna pristupa.
Odabir lokacije bio je sastavni dio prostorne koncepcije razvoja Zagreba. Na prostoru nekadašnje svinjogojske farme oblikovana je nova urbana cjelina koja uspostavlja vezu između postojećih dijelova Sesveta i njihova budućeg razvoja. Urbanistička zamisao nije polazila od pojedinačnih građevina, nego od oblikovanja prostorne kompozicije u kojoj su stanovanje, javni sadržaji, otvoreni prostori i prometna mreža objedinjeni u jedinstveno urbano tkivo. Novi Jelkovec nije oblikovan kao skup izoliranih objekata, nego kao sustav međusobno povezanih ulica, trgova, parkova, javnih sadržaja i stambenih blokova.
Urbanistička koncepcija temelji se na oblikovanju četiriju prostornih cjelina – Megastrukture, Prstiju, Park-šume i Elipse. Svaka od njih razvija vlastitu morfološku logiku i prepoznatljiv odnos izgrađenog i otvorenog prostora, dok zajedno tvore jedinstvenu prostornu matricu. Mreža javnih prostora, hijerarhija ulica i ritam izgradnje oblikuju niz urbanih sekvenci u kojima se izmjenjuju trgovi, parkovi, pješačke površine i stambeni blokovi.
Urbana cjelina oblikovana je u pješačkom mjerilu, pri čemu javni prostori povezuju različite stambene tipologije i sadržaje u funkcionalnu i prostorno čitljivu cjelinu. Jednaka je pozornost posvećena oblikovanju javnih prostora, pješačkih veza, zelenih površina i mjesta susreta, pa kvaliteta urbanog ambijenta proizlazi jednako iz odnosa među građevinama kao i iz njihove pojedinačne arhitekture.
Jedna od posebnosti Novog Jelkovca jest način njegove realizacije. Urbanističko rješenje razradio je jedinstveni autorski tim, dok su arhitekturu pojedinih građevina projektirali brojni hrvatski arhitekti i projektantski uredi. Različiti autorski rukopisi oblikovali su raznoliku arhitektonsku sliku naselja, dok je jedinstvena urbanistička koncepcija osigurala njegovu prostornu i kompozicijsku cjelovitost.