Palača HAZU

Ubrzanom razvoju europskih gradova u drugoj polovini 19. stoljeća priključio se i Zagreb, koji se razvio u pravo hrvatsko nacionalno središte zahvaljujući osnutku središnjih kulturnih i znanstvenih ustanova. Uzor gradovima na prostoru srednje Europe bio je carski Beč, iz kojeg se preuzimaju stilski obrasci koji su Zagrebu priskrbili epitet „mali Beč“. Vodeći bečki projektant i profesor arhitekture na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, Friedrich Schmidt, angažiran je za projektiranje palače Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Njegov je projekt detaljno razradio i gradnju dovršio Herman Bollé, suradnik u Schmidtovu atelijeru za gradnje izvan Beča, koji se nastanio u Zagrebu i zahvaljujući kojemu je grad dobio metropolitanski izgled zemaljskog glavnog grada.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti osnovana je 1866. godine. Lokaciju za izgradnju Akademijine palače odredilo je Gradsko poglavarstvo na južnoj strani tada novouređenog trga-perivoja Zrinjevca. Friedrich Schmidt projektirao je palaču u stilu neorenesanse, koji su naručitelji odabrali kao najprimjereniji za ustanovu posvećenu znanosti i umjetnosti.
Palača je samostojeća troetažna zgrada s pročeljima od fasadne opeke proizvedene u ciglani u Svetoj Klari, mjestu u okolici Zagreba. Zgradu karakterizira kvadratni četverokrilni tlocrt sa središnjim atrijem. Ulazno sjeverno pročelje istaknuto je povišenim stepeništem i balkonom na stupovima. Skladna pročelja raščlanjena su visokim prozorima u zoni visokog prizemlja i drugog kata. Drugi kat je viši radi smještaja galerije u toj zoni. U palači je 1884. otvorena Strossmayerova galerija starih majstora, vrijedna umjetnička zbirka zapadnoeuropskog slikarstva koju je prikupio i darovao biskup Josip Juraj Strossmayer.
Atrij s neorenesansnim galerijama i zenitalnim osvjetljenjem jedan je od najreprezentativnijih historicističkih interijera u Hrvatskoj. Traveji galerija atrija izvorno su bili oslikani dekorativnim ornamentima.
Akademija je ubrzo nakon otvorenja postala živo mjesto promišljanja i razvoja hrvatske kulture i umjetnosti. Osnutkom Odsjeka za povijest umjetnosti i klasične arheologije na zagrebačkom Sveučilištu te imenovanjem Ise Kršnjavija (1845.–1927.) prvim profesorom 1877. godine, pinakoteka i Arheološki muzej smješteni u zgradi Akademije postaju ogledne zbirke za te studije. Prve izložbe u Zagrebu krajem 19. stoljeća održane su upravo u prostoru Akademijine palače.
Nakon oštećenja u potresu 2020. godine, palača HAZU temeljito se obnavlja prema izvornom projektu, što uključuje i restauriranje neorenesansnog oslika prema nacrtima Hermana Bolléa u reprezentativnim dijelovima palače – ulaznom prostoru, stubištu, atriju i dvoranama za sjednice.