Novinarski dom
Adresa
Perkovčeva 2, Zagreb
ARHITEKT
Bruno Bauer
GODINA IZGRADNJE
1928.–1930.
Stručno vodstvo
Irena Šimić, povjesničarka umjetnosti
Fotografije
Luka Šarić
Novinarski dom u Zagrebu izgrađen je za zakladu koju je osnovala zagrebačka sekcija Jugoslavenskog novinarskog udruženja, prema projektu arhitekta Brune Bauera iz ožujka 1928. godine. Zgrada zauzima trokutastu građevnu česticu na početku Savske ceste, a njezina je izgradnja povezana s uređenjem nekadašnjeg Trga 29. listopada 1918. (danas Rooseveltov trg), na kojem su, nasuprot glavnoj zgradi Školskog foruma (danas Muzej Mimara), bile planirane dvije simetrične zgrade kulturne namjene.
Bauer je zahtjevnoj lokaciji, okruženoj prosvjetnim i gospodarskim institucijama, pristupio s izrazitim osjećajem za oblikovanje šireg gradskog prostora. Monumentalna zgrada u klasicističkom slogu predstavlja reprezentativnu urbanu markaciju toga dijela grada.
Prizemlje i prvi kat zgrade izvorno su bili namijenjeni restoranu, kavani i klupskim prostorijama novinarskog i srodnih društava, dok su gornji katovi bili projektirani za stanovanje. Reprezentativna dvorana na prvom katu, s polukružnim balkonom okrenutim prema Rooseveltovu trgu, do danas ostaje važnim mjestom održavanja brojnih kulturnih i društvenih događanja.
Rafinirani elementi art-deco oblikovanja u interijeru svjedoče o cjelovitosti arhitektonskog koncepta, usklađenog s modernističkim nazorima toga doba. Zaštićena kao kulturno dobro (Z-2952), uz očuvanu izvornu namjenu, zgrada se ističe kao jedno od najvrjednijih ostvarenja zagrebačke međuratne arhitekture.
Bauer je zahtjevnoj lokaciji, okruženoj prosvjetnim i gospodarskim institucijama, pristupio s izrazitim osjećajem za oblikovanje šireg gradskog prostora. Monumentalna zgrada u klasicističkom slogu predstavlja reprezentativnu urbanu markaciju toga dijela grada.
Prizemlje i prvi kat zgrade izvorno su bili namijenjeni restoranu, kavani i klupskim prostorijama novinarskog i srodnih društava, dok su gornji katovi bili projektirani za stanovanje. Reprezentativna dvorana na prvom katu, s polukružnim balkonom okrenutim prema Rooseveltovu trgu, do danas ostaje važnim mjestom održavanja brojnih kulturnih i društvenih događanja.
Rafinirani elementi art-deco oblikovanja u interijeru svjedoče o cjelovitosti arhitektonskog koncepta, usklađenog s modernističkim nazorima toga doba. Zaštićena kao kulturno dobro (Z-2952), uz očuvanu izvornu namjenu, zgrada se ističe kao jedno od najvrjednijih ostvarenja zagrebačke međuratne arhitekture.