Malešnica
Adresa
Ulica Ivane Brlić Mažuranić 18, Zagreb
Stručno vodstvo
Suzana Dobrić, dipl.ing.arh., Domagoj Mlinarić, dipl.ing.arh.
Fotografije
Matej Grgić
Malešnica je izgrađena prema Provedbenom urbanističkom planu (PUP) Stenjevec – Malešnica iz 1987. godine, čiji su autori Ratko Miličević i Damir Rubeša. Plan predstavlja izmjenu prvobitnog rješenja iz 1976. godine, prema kojem je dio prometne i komunalne infrastrukture već bio izveden. Zadatak autora bio je racionalizirati izvornu koncepciju i omogućiti izgradnju 3.200 stanova umjesto prvotno planiranih 2.600, uz zadržavanje postojeće prometne mreže.
Urbanistička koncepcija Malešnice može se promatrati kao reinterpretacija klasičnog donjogradskog bloka, s perforacijama u smjeru istok – zapad koje stvaraju kontinuirani pješački potez kroz unutarnja dvorišta povezana parkovima i trgovima. Prostorni identitet naselja ponajprije oblikuju linijski park uz Ulicu Ivane Brlić-Mažuranić te trokutasti Trg hrvatskih pavlina, oblikovan kao tzv. „zelena katedrala“.
Planom je bila predviđena izgradnja svih ključnih javnih sadržaja potrebnih za svakodnevni život – osnovne i srednje škole, dječjih i socijalnih ustanova te sportsko-rekreacijskog centra. Među arhitektonski istaknutim objektima naselja posebno se izdvaja Gimnazija Lucijana Vranjanina, autora Andrije Mutnjakovića.
Gotovo u cijelosti realizirana prema planu iz 1987. godine, uz jedinu veću neostvarenu cjelinu – sportsko-rekreacijski centar na zapadnom rubu naselja – Malešnica predstavlja posljednje veliko planski izgrađeno zagrebačko naselje nastalo u razdoblju Jugoslavije.
Urbanistička koncepcija Malešnice može se promatrati kao reinterpretacija klasičnog donjogradskog bloka, s perforacijama u smjeru istok – zapad koje stvaraju kontinuirani pješački potez kroz unutarnja dvorišta povezana parkovima i trgovima. Prostorni identitet naselja ponajprije oblikuju linijski park uz Ulicu Ivane Brlić-Mažuranić te trokutasti Trg hrvatskih pavlina, oblikovan kao tzv. „zelena katedrala“.
Planom je bila predviđena izgradnja svih ključnih javnih sadržaja potrebnih za svakodnevni život – osnovne i srednje škole, dječjih i socijalnih ustanova te sportsko-rekreacijskog centra. Među arhitektonski istaknutim objektima naselja posebno se izdvaja Gimnazija Lucijana Vranjanina, autora Andrije Mutnjakovića.
Gotovo u cijelosti realizirana prema planu iz 1987. godine, uz jedinu veću neostvarenu cjelinu – sportsko-rekreacijski centar na zapadnom rubu naselja – Malešnica predstavlja posljednje veliko planski izgrađeno zagrebačko naselje nastalo u razdoblju Jugoslavije.