Krešimirac

Tijekom šetnje sudionici će imati prilike razmotriti pojedinačne objekte na obodu trga, počevši od zgrade Radničke komore (1938., arhitekti Vladimir Šterk, Jovan Korka, Đorđe Krekić i Đorđe Kiverov, u kojoj se danas nalaze sindikati te Knjižnica Božidara Adžije), obližnjeg Činovničkog doma (1923. – 1926., arhitekt Valerijan Rieszner), te monumentalne Državne trgovačke akademije (1938., arhitekt Zvonimir Vrkljan, danas sjedište Ministarstva obrane). Uz to, sudionici će moći pobliže čuti i o drugim objektima društvene namjene poput zgrade Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima (1928. – 1931., prema projektu Đure Kastla) ali i brojnim stambenim zgradama istaknutih arhitekata, poput zgrade Kasumović (1927./1928., prema projektu atelijera Benedik i Baranyai), kuće Draganec (1927. – 1928., prema projektu Vladimira Šterka), kuće Pordes (1929. – 1931., prema projektu Zlatka Neumanna), stambenih uglovnica graditelja braće Carnelutti (1930. – 1931.) te Otona Goldscheidera (uglovnica Zrnac, 1931. – 1932.), da istaknemo samo neke iz plejade izvrsnih kuća kojima su određeni gabariti jedinstvenog zagrebačkog trga-parka, koji danas opet nosi isti naziv kao u vrijeme svog nastanka. Nakon razgledanja oboda upoznati će se s izuzetnim krajobraznim rješenjem trga, za koji je najzaslužniji Ciril Jeglič te s dijelom za odrasle koji je nastao u suradnji s Josipom Seisselom. Šetnja se temelji na monografiji “Krešimirac” koja, prema riječima recenzenata, predstavlja važan doprinos znanju o genezi, odnosno procesu planiranja i izgradnje jednog od urbanistički najzanimljivijih zagrebačkih trgova, o promjenama koje su se događale protokom vremena i po smjenama državnih/gradskih vlasti/ideologija te o načinima na koje se trg koristio pa, naposljetku, o suvremenim sjećanjima i opažanjima sugrađana, pa tako nudi ne samo jedinstven pogled u dugo trajanje zagrebačkog urbanizma i krajobrazne arhitekture, nego i u načine njihova korištenja i na kulturu (pri)sjećanja.