IX. Gimnazija
Adresa
Dobojska ulica 12
Autor
Božidar Rašica
Godina
1953.
Stručno vodstvo
Iva Martinis, mag. ing.arh.
Fotografije
Sara Galić
Božidar Rašica (Ljubljana, 1912. – Zagreb, 1992.) bio je hrvatski arhitekt, slikar, scenograf, kostimograf i pedagog, podrijetlom Dubrovčanin. Školovao se u Dubrovniku, Zagrebu, Beogradu, Rimu i Varšavi. Živio je u Zagrebu, a djelovao diljem Hrvatske (Zadar, Split, Vrsar, Dubrovnik i dr.) te u inozemstvu.
Autor je brojnih arhitektonskih i urbanističkih ostvarenja. Tijekom cijelog života slikao je i crtao, bio član avangardne umjetničke grupe EXAT 51 te gajio snažnu povezanost s kazalištem. Ostvario je niz scenografija, često popraćenih skicama kostima. Kao profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu prenosio je svoje znanje i iskustvo generacijama studenata.
Nakon uspješnog projekta Osnovne škole u Mesićevoj ulici (1953.), Rašica je pozvan na natječaj za gimnaziju na Trešnjevci (današnja IX. gimnazija). Lokacija je određena u neposrednoj blizini Trešnjevačkog trga, u Dobojskoj ulici.
Projekt slijedi isti koncept kao i škola u Mesićevoj ulici: jasno organiziranu prostornu kompoziciju funkcionalnih cjelina, naglašen ritam i odsutnost suvišne dekoracije.
Upravni dio zgrade s glavnim ulazom orijentiran je prema Dobojskoj ulici. Okomito na njega smješten je trakt učionica. Uz upravni dio, na sjevernoj strani, nalazi se dvorana za priredbe, dok je gimnastička dvorana smještena uz učionički trakt. Vertikalna komunikacija organizirana je na spoju uličnog i dvorišnog dijela zgrade.
Trakt učionica koncipiran je kao i u školi u Mesićevoj ulici: uz široki hodnik s južne strane smještene su učionice, dok su na sjevernoj strani sanitarni čvorovi, kabineti i specijalizirane učionice.
Posebna vrijednost škole očituje se u cjelovitosti arhitekture, interijera i dizajna. Dio izvornog namještaja projektirao je Bernardo Bernardi, jedan od vodećih hrvatskih industrijskih dizajnera, koji je početkom 1950-ih razvijao standardizirani program opremanja škola i upravnih prostora.
Zbog istodobnog rada na više projekata, Rašica je izradio samo idejni projekt, dok je razradu preuzeo biro Žerjavić (kasnije Osnova). Glavni projektant bio je Stanko Vihra, koji je surađivao s autorom, no izvorna ideja nije u potpunosti realizirana.
Autor je brojnih arhitektonskih i urbanističkih ostvarenja. Tijekom cijelog života slikao je i crtao, bio član avangardne umjetničke grupe EXAT 51 te gajio snažnu povezanost s kazalištem. Ostvario je niz scenografija, često popraćenih skicama kostima. Kao profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu prenosio je svoje znanje i iskustvo generacijama studenata.
Nakon uspješnog projekta Osnovne škole u Mesićevoj ulici (1953.), Rašica je pozvan na natječaj za gimnaziju na Trešnjevci (današnja IX. gimnazija). Lokacija je određena u neposrednoj blizini Trešnjevačkog trga, u Dobojskoj ulici.
Projekt slijedi isti koncept kao i škola u Mesićevoj ulici: jasno organiziranu prostornu kompoziciju funkcionalnih cjelina, naglašen ritam i odsutnost suvišne dekoracije.
Upravni dio zgrade s glavnim ulazom orijentiran je prema Dobojskoj ulici. Okomito na njega smješten je trakt učionica. Uz upravni dio, na sjevernoj strani, nalazi se dvorana za priredbe, dok je gimnastička dvorana smještena uz učionički trakt. Vertikalna komunikacija organizirana je na spoju uličnog i dvorišnog dijela zgrade.
Trakt učionica koncipiran je kao i u školi u Mesićevoj ulici: uz široki hodnik s južne strane smještene su učionice, dok su na sjevernoj strani sanitarni čvorovi, kabineti i specijalizirane učionice.
Posebna vrijednost škole očituje se u cjelovitosti arhitekture, interijera i dizajna. Dio izvornog namještaja projektirao je Bernardo Bernardi, jedan od vodećih hrvatskih industrijskih dizajnera, koji je početkom 1950-ih razvijao standardizirani program opremanja škola i upravnih prostora.
Zbog istodobnog rada na više projekata, Rašica je izradio samo idejni projekt, dok je razradu preuzeo biro Žerjavić (kasnije Osnova). Glavni projektant bio je Stanko Vihra, koji je surađivao s autorom, no izvorna ideja nije u potpunosti realizirana.