Gornjogradska gimnazija Zagreb

Trokrilna, dvokatna gimnazijska zgrada s dugačkim krilom prema Strossmayerovom šetalištu i kraćim krilom prema Trgu, građena je postupno na gradskom bedemu na mjestu napuštenog, srednjovjekovnog, dominikanskog samostana u kojem je 1607. otvorena isusovačka gimnazija. Nova gimnazijska zgrada, građena iza požara 1645. proširena je 1668. za potrebe filozofskog tečaja, te 1669. dobiva povlasticu visokih škola i postaje Akademijom, što se smatra osnutkom Zagrebačkog Sveučilišta. Akademija je proširena i pregrađena između 1703. i 1705., te je novo južno, bogato detaljirano pročelje sa inkorporiranom srednjovjekovnom, polukružnom kulom vidljivo na vedutama Zagreba iz 1729. i 1792. Godine 1776. nakon ukinuća isusovačkog reda preustrojena akademija postaje "Kraljevska akademija znanosti". Gimnazija je 1842. odijeljena od Akademije, a 1853. prigrađen je istočni dio krila prema šetalištu. Godine 1872. nadograđen je drugi kat na krilu prema šetalištu u kojem je 1874. otvoreno Sveučilište, koje tu ostaje do 1882., od kada zgrada služi samo za gimnazijsku svrhu. U današnjoj zgradi razabiru se strukture isusovačke gimnazije iz 17. stoljeća s bačvastim svodovima i duboko usječenim susvodnicama sa naglašenim grebenima i nadsvođeni prostori u 18. stoljeću prigrađenih krila. Velika dvoetažna dvorana, nekadašnja isusovačka dvorana za predstave "Theatrum" prenamjenjena je 1894. u gimnastičku vježbaonicu. Trokrako stubište s kovanom ogradom izvedeno je 1829., o čemu svjedoči brončana pozlaćena spomen-ploča s grbom grofa Josipa Sermagea, , dok je novo trokrako stubište sa ljevano-željeznom ogradom u južnom krilu izvedeno je 1872. Nakon potresa, Gimnazije se obnavljala prema projektu obnove za cjelovitu obnovu potresom oštećene zgrade, a predložene mjere uvažile su dane posebne uvjete i konzervatorske smjernice te se nije mijenjao vanjski izgled građevine.