Arhitektonski, Građevinski i Geodetski fakultet (Izvorno. Tehnički fakultet 1937.-1940.)

Adresa
Ullica Andrije Kačića Miošića 26
Autor
arhitekt Milovan Kovačević
Stručno vodstvo
doc. dr. sc. Alan Braun, dipl. ing. arh.
Fotografije
Sara Galić
Najvažnija realizacija arhitekta Milovana Kovačićeva i jedina javna zgrada u njegovu opusu jest zgrada Tehničkog fakulteta u Zagrebu, danas zgrada Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta. Njezinoj gradnji prethodile su duge pripreme koje su počele 1923. godine. U rad na projektu Kovačević se priključio tek 1934. godine i izradio studiju novoga Tehničkog fakulteta, na osnovu koje je izrada projektnog elaborata 1936. godine dodijeljena profesoru Edi Schönu i njegovu asistentu Milovanu Kovačeviću. Prema njihovoj urbanističkoj zamisli, fakultetski sklop čine tri četverokatna paviljona namijenjena nastavi na pojedinim odsjecima. Koncipirani su kao plosnati dvotrakti položeni u smjeru sjever-jug s nizovima učionica i laboratorija uz središnji hodnik. Oni su pak međusobno povezani prizemnim hodnikom - promenadom koja je glavna horizontalna komunikacija sklopa. Na nju se priključuju vertikalne komunikacije te dvije velike predavaonice, biblioteka, kabineti, laboratoriji i ostali fakultetski sadržaji. Prva etapa bila je namijenjena arhitektonskom, građevnom i geodetskom odsjeku s velikom predavaonicom, bibliotekom i dekanatom. Građevna dozvola izdana je 1937. godine, a gradnja prvog paviljona završena je 1940. godine. Cijeli proces projektiranja i gradnje pratio je odbor za gradnju u kojem su sudjelovali arhitekti Edo Schön, suautor idejnog projekta, i Juraj Denzler, koji je izradio izvedbene projekte za građevinsku stolariju i ugrađeni namještaj. Kretanje prema zgradi fakulteta, ulaženje u nju ili korištenje njenih prostorija vođeno je i usmjeravano s efikasnošću tipičnom za Kovačevićev pristup kreiranju prostornog doživljaja. Cijeli sklop svodiv je na dva osnovna tipa prostorija: bogato dimenzionirane horizontalne komunikacije izdužene u smjeru kretanja koje služe za neformalne aktivnosti fakulteta te niz specijaliziranih soba, smirena kubičnog formata različitih veličina, od profesorskih kabineta do velike predavaonice, u kojima se odvija institucionalni život fakulteta. I osjetilno iskustvo ove zgrade je bazično, ne zaokuplja nas svojom ekspresivnošću već nas usmjerava prema osnovnim aktivnostima i gradi neutralan okvir za život i rad.