Akademija Likovnih Umjetnosti

Adresa
Ilica 85
Autori
Herman Bollé, Victor Gross, Ćiril Metod Iveković, Ivo Geršić
Stručno vodstvo
dr.sc. Irena Kraševac, povjesničarka umjetnosti i dr.sc. Ana Šverko d.i.a.
Fotografije
Sara Galić
Zgrada Akademije likovnih umjetnosti građena je u različitim etapama od 1895. do 1957. godine. Riječ je o četiri međusobno povezana objekta, od koji je prvi podignut 1895. prema projektu Hermana Bolléa za umjetničke atelijere. Zgrada je smještena u središtu parcele gradskog bloka i ima oblik pravokutnika čija je sjeverna strana gotovo u potpunosti ispunjena velikim ostakljenim površinama koji su sezali u krovnu zonu. Rešetkasti prozori velikih dimenzija glavni su akcent oplošja zgrade i služe njenoj primarnoj svrsi atelijerskog prostora i u načelu se postavljaju sa sjeverne strane kako bi osvjetljenje prilikom umjetničkog rada bilo ravnomjerno i ne prejako. Sveukupno šest prvih atelijera dodijeljeno je Robertu Frangešu, Vlahi Bukovcu, Mati Celestinu Medoviću, Ivanu Tišovu, Beli Čikošu i Otonu Ivekoviću. S osnutkom Više škole za umjetnost i umjetni obrt 1907. postojala je potreba za proširenjem, pa zgrada dobiva dogradnju s istočne strane na koju se naslanja i krilo prema južnoj strani parcele. Dogradnja je povjerena graditelju Victoru Grossu koji se u potpunosti nastavlja na prethodni Bolléov projekt. Bolléova i Grossova zgrada dobiva treće proširenje neposredno nakon Prvoga svjetskog rada kada se škola reformira i dobiva naziv akademije. Prigradnja istočnog aneksa započinje 1921., a projektira ga arhitekt Ćiril Metod Iveković kao dvokatnicu s mansardom. Proširenje odjela Akademije u drugoj polovini 20. stoljeća potiče izgradnju još jednog povezanog objekta, trokatnog krila s jugoistočne strane s funkcionalno projektiranim prostorijama prema potrebama suvremeno koncipirane nastave praktičnih i teorijskih predmeta. Projekt te gradnje izradio je Ivo Geršić, arhitekt specijaliziran za izgradnju školskih i zdravstvenih ustanova. Konstrukcijska i cjelovita obnova kompleksa zgrada koje čine današnju ALU obavljena je nakon oštećenja u potresima 2020., a novoobnovljena zgrada otvorena je u lipnju 2025. ALU je upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara grada Zagreba kao zaštićeno kulturno dobro.