Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
34.
UMJETNIČKI PAVILJON U ZAGREBU






| Popunjena su sva mjesta za posjet objektu.
ADRESA:
Trg Kralja Tomislava 22
ARHITEKTI:
Flóris Korb i Kálmán Giergl (paviljon u Budimpešti, 1896); Herman Heller i Ferdinan Fellner (zagrebački pavilljon)
GODINA IZGRADNJE:
1896., obnova u tijeku
AUTORI OBNOVE:
Željko Peković, interijer Penezić & Rogina
GODINA OBNOVE:
1984. – 1987., 2007. – 2013., 2022. – 2026.
ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO
STRUČNI VODITELJ:
Željko Peković arhitekt i Nikolina Morović mag.ing.aedif.






Umjetnički paviljon u Zagrebu najstariji je izložbeni prostor u Hrvatskoj, izgrađen 1896. godine za Milenijsku izložbu u Budimpešti. Na inicijativu hrvatskih slikara trajno je prenesen u Zagreb. Paviljon u Budimpešti podignut je prema nacrtima arhitekata Korba i Giergla dok su radovi na željeznom skeletu paviljona u Zagrebu povjereni arhitektima Hellmeru i Fellneru, a Gradnju su izveli Hönigsberg i Deutch. Zgrada je svečano otvorena 15. prosinca 1898.
Paviljon se nalazi na reprezentativnoj poziciji istočnog dijela Zelene potkove, sistema parkova i trgova koji definiraju donjogradski zagrebački urbanizam. Od prve izložbe Hrvatskog salona 1898., u Paviljonu su se nizale značajne izložbe hrvatskih i međunarodnih autora i autorica. Među njima su izložbe Kluba likovnih umjetnica, prvog udruženja umjetnica na južnoslavenskim prostorima u čijoj je organizaciji održana i izložba Käthe Kollwitz, 1936. Tu su i brojne tematske, kulturološke izložbe, Proljetni saloni, Zagrebački saloni, Saloni mladih, međunarodni pregledi tekućih umjetničkih fenomena i tendencija.
Umjetnički paviljon je postao ključno mjesto hrvatske moderne umjetnosti i fokalno mjesto hrvatske kulture.