Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
27.
ROKOV PERIVOJ











| Popunjena su sva mjesta za posjet objektu.
ADRESA:
Ulica Ivana Gorana Kovačića 2, Rokov perivoj 2
ARHITEKT:
Viktor Kovačić
GODINA IZGRADNJE:
1910. – 1912.
ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO
STRUČNI VODITELJ:
dr.sc. Nina Gazivoda povj. umjetnosti i dr.sc. Marijana Sironić











Arhitekt Viktor Kovačić, čije obljetnice rođenja i smrti obilježavamo ove godine, jedan je od utemeljitelja hrvatske moderne arhitekture. Izgradio je vilu za obitelj kipara Roberta Frangeša Mihanovića smještenu u nizu vila što su pripadale umjetnicima na Rokovu perivoju u Zagrebu. U neposrednoj blizini, na prostoru Josipovca, nekad šumovitog dijela pobrežja zagrebačke Medvednice planski transformiranog u prvo cottage naselje Zagreba, Kovačić je izgradio vilu za Rudolfa Vrbanića, dugogodišnjeg direktora zagrebačke Gradske električne centrale i Vodovoda. Pozicionirane na rubovima šume Tuškanac, prigušene reprezentativnosti vanjštine te su vile prilagođene strmini terena te su intimistički povezane s vrtom. Funkcionalno razrađeni tlocrti pod utjecajem su engleske obiteljske domestic revival arhitekture, s naglaskom na udobnost u opremanju interijera. Osobitost interijeru vile Frangeš pridaju ugrađena drvena obloga i namještaj, sastavljeni od dijelova demontirane hrastove oplate i fragmenata klupa i ormara stare zagrebačke katedrale. Obje vile su pojedinačno zaštićena kulturna dobra i dio zaštićene Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb. S motrišta očuvanja naslijeđenih kulturnih i prirodnih vrijednosti povijesne cjeline, osim spoznaje o vrijednosti Kovačićevog pristupa oblikovanju eksterijera i interijera vila, iznimno je važan i pristup oblikovanju prostora koji okružuje vile u srcu Tuškanačke šume, uspostavljen krajobrazni element integriran u cjeloviti arhitektonski pristup i nedjeljiva sastavnica njihove ukupne vrijednosti – planiranje u krajoliku.
Fotografije: Marko Ercegović