Godine 1950.  donosi se odluka o osnivanju Instituta iz područja atomske fizike u sastavu JAZU u Zagrebu. Iste godine JAZU osniva Odbor za izgradnju Instituta i počinje njegova gradnja. Na prijedlog akademika Ivana Supeka Institut dobiva ime po znamenitom hrvatskom fizičaru i astronomu iz 18. stoljeća Josipu Ruđeru Boškoviću. Kompleks IRB-a iznimno je vrijedan arhitektonski sklop. Izvorni dijelovi kompleksa (I. – IV. krilo, Ciklotronsko krilo, servisne zgrade i upravna zgrada) izvedeni su prema projektu arhitekta Kazimira Ostrogovića u prvoj polovici 50-ih godina prošlog stoljeća. Kompleks IRB zaštićeno je kulturno dobro. Ovaj sklop kasnije je u više navrata dograđivan zbog kontinuirane potrebe za povećanjem radnog prostora i uvođenja novih sadržaja. Dogradnje u 70-im  godinama prošlog stoljeća izvodile su se prema parcijalnim i često promjenjivim prostornim planovima. Tijekom 80-ih izgrađen je Provedbeni prostorni plan Područja znanstvenih i znanstveno-nastavnih ustanova Bijenička cesta – Horvatovac, kojim je određena koncepcija prostornog razvoja IRB-a do današnjih dana. Novi zamah osuvremenjivanja i proširenja kompleksa IRB-a, desio se implementacijom  strateškog kapitalnog projekta Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu. Projekt su podržale Europska komisija i Hrvatska vlada. Rekonstrukcija, obnova, dogradnja i nove zgrade osigurat će znanstvenicima znatno bolje uvjete za rad i put ka svjetsko relevantnoj izvrsnosti.

Fotografije: Marko Ercegović