Britanski trg

Britanski trg planiran je 1887. godine drugom Regulatornom osnovom Zagreba, pod oznakom “trg O“ , kao sastavni dio sjevernog ruba donjogradske urbane strukture. Smješten je unutar dolinskog prostora potoka Kraljevca, na sjecištu povijesnih komunikacija: Pantovčaka, Radničkog dola i Rokove ulice s Ilicom. Realizacija trga započinje 1888., provizorno uređenom tržnom plohom. Detaljnom regulatornom osnovom iz 1890. utvrđena je njegova početna forma, kasnijim intervencijama postupno povećavana i redefinirana. Trg prepoznatljive obrise dobiva na prijelazu u 20. stoljeće, sukcesivnom izgradnjom perimetra. Topografske svojstvenosti prostora odredile su smjer trga, njegovu jedinstvenu izduljenu i nepravilnu geometriju. Kultura fin de scieclea artikulirala je rastvorenost trga na spojnicama s Pantovčakom i Rokovom ulicom, dok je sjeverno “pročelje“ u zoni utoka Radničkog dola ostalo oblikovno i sadržajno nedefinirano. Historicistički koncepti težili su zatvoriti sjevernu stranu trga, Lenucijeva vizija bila je povezati ga širokim bulevarom s prirodnim kontekstom Medvednice, dok je modernistička realizacija hibridne ulice propustila iskoristiti potencijal tog specifičnogmjesta. Uz navedene teme, slojevita genealogija Britanskog trga bilježi niz nerealiziranih projekata i ideja poput natkrivanja tržišta, izgradnje crkve sv. Blaža, uspostave paralelne Ilice…. Danas Britanski trg zadržava izvornu funkciju otvorenog tržišta, čime potvrđuje kontinuitet identiteta i simboličke vrijednosti unutar urbanog tkiva Zagreba.